Grčka i Sjeverna Makedonija udružuju snage: brza željeznica potaknut će regionalni rast i turizam
Grčka i Sjeverna Makedonija udružuju snage: brza željeznica potaknut će regionalni rast i turizam. U potezu koji bi mogao značajno promijeniti prometnu i gospodarsku sliku jugoistočne Europe, Grčka i Sjeverna Makedonija ponovno su potvrdile zajedničku posvećenost razvoju brze željezničke pruge duž Koridora 10. Cilj ovog strateškog projekta je povećati prometnu učinkovitost, potaknuti gospodarski rast te ojačati turističke veze između dviju zemalja.
Na sastanku zamjenika premijera obiju država naglašeno je kako je učinkovita regionalna povezanost ključan katalizator za ubrzani gospodarski razvoj, posebno u kontekstu zapadnobalkanskih prometnih koridora.
Koridor 10 – arterija europske povezanosti
Koridor 10 predstavlja jedan od najvažnijih paneuropskih prometnih pravaca koji povezuje Srednju Europu s Egejskim morem. Nova brza željeznica trebala bi značajno skratiti vrijeme putovanja i povećati protok roba i ljudi, što će pridonijeti većoj konkurentnosti i održivosti obje ekonomije.
Projekt se savršeno uklapa u strategiju Europske unije za jačanje prometne infrastrukture na području Zapadnog Balkana te smanjenje ovisnosti o cestovnom i zračnom prometu. Osim gospodarskih učinaka, očekuje se i pozitivan utjecaj na okoliš zahvaljujući smanjenju emisija CO₂ i prelasku na energetski učinkovitiji oblik prijevoza.
Gospodarski i turistički potencijal
Izgradnja brze pruge otvara vrata novim ulaganjima, povećanju trgovinske razmjene i otvaranju radnih mjesta. Brže i jednostavnije povezivanje luka, industrijskih zona i turističkih destinacija moglo bi rezultirati novim poslovnim prilikama, kao i većim interesom stranih investitora.
Za turizam, projekt znači lakši pristup ključnim destinacijama u obje zemlje. Grčka bi mogla privući više posjetitelja iz regije, dok bi Sjeverna Makedonija profitirala od tranzitnog turizma i bržeg pristupa svojim kulturnim i prirodnim atrakcijama.
Investicije i plan provedbe
Sjeverna Makedonija već je započela razgovore s međunarodnim financijskim institucijama poput Svjetske banke i Europske investicijske banke, tražeći oko 1,9 milijardi eura za financiranje projekta.
Planom je obuhvaćeno oko 200 kilometara željezničke infrastrukture, a procijenjeni trošak izgradnje iznosi 8,8 milijuna eura po kilometru.
Pogled u budućnost
Obje vlade izrazile su snažnu odlučnost da nastave suradnju na infrastrukturnim projektima koji jačaju regionalnu povezanost. Uspješna realizacija brze željeznice duž Koridora 10 bila bi važan korak prema većoj integraciji, bržem gospodarskom rastu i održivijem prometnom sustavu cijele regije.
