Milan is raising its tourist tax for luxury accommodation, while investors continue to pour into Italian hotels.
Talijanska prijestolnica mode i poslovanja odlučila je dodatno naplatiti svoj status vrhunske destinacije, no stroža porezna politika nimalo ne koči investicijski zamah koji trenutačno vlada na tamošnjem tržištu nekretnina.
Novi nameti ciljaju isključivo elitni segment
Milano od travnja uvodi novi cjenovnik boravišnih pristojbi, a najveći teret ove promjene podnijet će gosti s najdubljim džepom. Noćenje u hotelima s pet zvjezdica sada će se naplaćivati 12 eura, što je povećanje u odnosu na dosadašnjih 10 eura i ujedno najviši iznos u povijesti grada. Zanimljivo je da su gradske vlasti odlučile primijeniti progresivan model – dok luksuzni sektor bilježi poskupljenje, pristojbe za smještaj nižih kategorija ostaju iste ili su u nekim slučajevima čak blago smanjene.
Ovaj potez omogućen je novim državnim proračunom koji jedinicama lokalne samouprave dopušta podizanje turističkih taksi do dva eura po noćenju. Milano time nastavlja val poskupljenja započet početkom godine, što je izravna priprema za nadolazeće Zimske olimpijske igre u Milanu i Cortini. Gradska uprava ne skriva da ovim sredstvima planira pokriti sve veće troškove održavanja urbane infrastrukture, javne sigurnosti i čistoće, koji su pod stalnim pritiskom zbog rekordnog priljeva turista.
Rekordne investicije unatoč poreznim pritiscima
Iako bi uvođenje viših nameta negdje drugdje izazvalo oprez, talijansko hotelsko tržište trenutačno proživljava pravu renesansu. Prošla je godina zaključena s impresivnih 2,5 milijardi eura ukupnih ulaganja u hotelski sektor, što predstavlja rast od 20% u odnosu na prethodno razdoblje. Ovi podaci jasno pokazuju da institucionalni ulagači i hotelski lanci dugoročno računaju na stabilnost i profitabilnost talijanskog turizma.
Geografska raspodjela kapitala potvrđuje da su zrele urbane destinacije i dalje magnet za biznis. Rim drži vodeću poziciju s četvrtinom ukupnih investicija, Milano slijedi sa 16%, dok Venecija privlači oko 10% ukupnog kapitala. Više od polovice svih ulaganja završava u velikim turističkim i poslovnim središtima, a ključnu ulogu u tome igraju inozemni fondovi koji drže 53% udjela u ukupnom investicijskom volumenu.
Dvojna dinamika koja se trenutačno događa u Italiji – jačanje lokalnih proračuna kroz selektivne poreze s jedne strane te snažna ekspanzija privatnog kapitala s druge – odličan je indikator zrelosti tržišta. Za turoperatore i agencije koje se bave luksuznim putovanjima ovo je jasan signal da će troškovi na licu mjesta rasti, ali i da će kvaliteta hotelske ponude u idućim godinama biti na još višoj razini zbog golemih ulaganja u obnovu i nove kapacitete.
Ovaj talijanski model balansirala između održivosti gradskih proračuna i poticanja rasta hotelskog biznisa vjerojatno će poslužiti kao ogledni primjer i za druge europske zemlje koje se bore s posljedicama masovnog turizma u povijesnim središtima.
