Unatoč zaoštravanju sukoba na Bliskom istoku i posljedičnim promjenama u rutama, zračni promet u Europi tijekom ožujka zabilježio je stabilan rast od 3,8 posto.
Geopolitičke krize tradicionalno zadaju snažan udarac avioindustriji, no najnoviji podaci udruženja ACI Europe pokazuju da je potražnja za putovanjima unutar i prema Europi ostala stabilna. Iako su napetosti na Bliskom istoku izravno utjecale na zračne luke u neposrednoj blizini konflikta, europska mreža aerodroma uspjela je zadržati pozitivan trend iz prethodnih mjeseci, prilagođavajući se novim okolnostima na tržištu.
Geopolitički utjecaj i brza prilagodba zračnih prijevoznika
Iza ukupnog rasta od 3,8 posto krije se velika polarizacija unutar samog europskog kontinenta. Tržište EU+ (koje obuhvaća Europsku uniju, EEA, Švicarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo) predvodilo je s rastom od 4,1 posto. S druge strane, ostatak Europe bilježi usporavanje na 2,6 posto, što je direktna posljedica dramatičnog pada prometa u izraelskim zračnim lukama od čak 86,3 posto.
Ono što ovaj rezultat čini zanimljivim jest brzina kojom se industrija rekonfigurirala. Prekid izravnih linija s kriznim područjem nije zaustavio putnike. Prometni tokovi prema Aziji brzo su preusmjereni na alternativne rute, što je očuvalo stabilnost unutar europskih i prekoatlantskih linija.
Regionalne oscilacije osjetile su se i na Cipru, gdje je zabilježen pad od 15,3 posto, primarno zbog medijskog odjeka sigurnosnih incidenata u blizini otoka, iako je stvarna situacija tamo ostala stabilna.
Italija, Španjolska i južna Europa u fokusu putnika
Dok su velika i tradicionalna zrakoplovna tržišta poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije ostvarila rezultate ispod europskog prosjeka – djelomično i pod pritiskom nacionalnih zrakoplovnih pristojbi – jug Europe bilježi izvrsne rezultate. Italija i Španjolska predvode među najvećim tržištima, dok Grčka s rastom od 4,5 posto u ožujku nastavlja nadmašivati prosjek Unije. U prvom tromjesečju grčke su zračne luke prihvatile više od devet milijuna putnika, što je povećanje od 7,6 posto.
Zanimljivi su i pomaci na tržištima u razvoju. Najsnažniji skok unutar EU+ zone u ožujku su zabilježile Slovačka, Slovenija, Danska, Malta i Hrvatska. U segmentu srednjih zračnih luka istaknuo se Zadar koji, uz slovačku Bratislavu i španjolsku Reus, bilježi izniman rast prometa na pragu ljetne sezone.
Dominacija velikih čvorišta i neizvjesna jesen
Na vrhu ljestvice najprometnijih europskih čvorišta nema iznenađenja. Londonski Heathrow zadržao je prvu poziciju sa 6,65 milijuna putnika u ožujku, a u stopu ga prate Istanbul, Madrid-Barajas, Paris Charles de Gaulle i amsterdamski Schiphol. Unutar ove elitne skupine, najveću dinamiku rasta pokazali su aerodromi u Istanbulu te zračna luka u Barceloni.
U kategoriji “mega” zračnih luka, Kopenhagen je ostvario impresivan rast od 16,2 posto, dok je turska Ankara dominirala u kategoriji velikih aerodroma s porastom od gotovo 20 posto.
Pogled prema ljetnim mjesecima nudi optimizam, a u udruženju ACI Europe ne očekuju pad volumena putnika tijekom vrhunca sezone, osim u slučaju nepredviđenih problema s opskrbom gorivom. Ipak, razdoblje nakon kasnog ljeta donosi oprez. Geopolitička nestabilnost i fluktuacije cijena naftnih derivata čine dugoročne prognoze za kraj godine krajnje neizvjesnima, pa menadžeri u turizmu i avijaciji moraju ostati maksimalno fleksibilni.
