Europski zračni promet u 2025. godini donio je mješovite rezultate za putnike i turističku industriju. Iako je broj otkazanih letova smanjen u odnosu na prethodnu godinu, kašnjenja su ostala jedan od ključnih izazova. Na razini Europe čak 32,22 % letova imalo je kašnjenje, što znači da je gotovo svaki treći let odstupao od planiranog reda letenja.
Kašnjenja dominiraju unatoč manjem broju otkazivanja
Prema podacima platforme Flightright, ukupna stopa kašnjenja u Europi u 2025. ostala je visoka, iako je trend otkazivanja bio povoljniji nego 2024. godine. Posebno se ističe Njemačka, gdje je zabilježen pad broja otkazanih letova, ali je i dalje oko 25 % letova kasnilo. To jasno pokazuje da operativna stabilnost još nije u potpunosti uspostavljena.
Velike razlike među tržištima i zračnim lukama
Pouzdanost zračnog prometa značajno se razlikovala ovisno o destinaciji i zračnoj luci.
Finska je imala najvišu stopu otkazivanja letova (1,75 %), uglavnom zbog štrajkova, dok je zračna luka Helsinki bilježila najviše otkazanih polazaka u Europi (1,85 %). Slijedi Amsterdam s 1,49 % otkazanih letova.
S druge strane, Portugal je imao najveće probleme s točnošću. Više od 41 % letova kasnilo je tijekom godine, a lisabonska zračna luka bila je najnepouzdanija u Europi s gotovo 47 % kašnjenja. Slične poteškoće imale su i zračne luke Manchester i Dublin, gdje je više od 40 % letova odstupalo od reda letenja.
Niskotarifni prijevoznici pod pritiskom
Jedan od izraženijih trendova u 2025. godini bila je slaba točnost niskotarifnih avioprijevoznika. easyJet i Ryanair prednjačili su po udjelu kašnjenja, s više od 40 % letova koji nisu bili na vrijeme. Ni tradicionalni prijevoznici nisu bili imuni na probleme – British Airways bilježio je kašnjenja na gotovo 40 % letova.
Među većim europskim kompanijama, Lufthansa je ostvarila relativno bolji rezultat, no i dalje je gotovo svaki četvrti let kasnio, što potvrđuje da je problem sustavan, a ne ograničen samo na određeni poslovni model.
Glavni uzroci poremećaja u zračnom prometu
Kašnjenja i otkazivanja u 2025. najčešće su bila posljedica problema u kontroli zračnog prometa, uključujući manjak osoblja i ograničene kapacitete. Dodatni pritisak stvarali su ekstremni vremenski uvjeti, IT kvarovi u zračnim lukama i kod prijevoznika, kao i sigurnosni incidenti poput pojave dronova u blizini aerodroma. Sve to dolazi u trenutku pojačane potražnje i nedostatka radne snage tijekom vršnih sezona.
Što očekivati u 2026. godini?
Stručnjaci iz zrakoplovne industrije naglašavaju potrebu za ulaganjima u infrastrukturu i modernizaciju sustava upravljanja zračnim prometom kako bi se smanjila kašnjenja. Istodobno, na razini Europske unije razmatraju se izmjene regulative o pravima putnika, uključujući moguće prilagodbe pravila o naknadama za kašnjenja.
Iako je pad broja otkazanih letova pozitivan signal, visoka razina kašnjenja i dalje predstavlja operativni i reputacijski izazov za avioprijevoznike, zračne luke i turističke agencije. Za planiranje putovanja, prodaju destinacija i upravljanje očekivanjima klijenata, pouzdanost zračnog prometa ostaje jedan od ključnih faktora u europskom turizmu.
