Rat i prekidi letova snažno pogađaju hotelski sektor, dok tržište ulazi u novu fazu neizvjesnosti.
Hotelsko tržište Bliskog istoka suočava se s najozbiljnijim padom od pandemije COVID-19, a ključni uzrok nije samo smanjena potražnja zbog ratnih zbivanja, već kolaps zračne povezanosti. Sukob s Iranom izazvao je lančanu reakciju – od otkazivanja letova do gubitka povjerenja putnika – što se izravno prelilo na hotelski sektor.
Podaci CoStara pokazuju dramatičan pad: Dubai je u samo nekoliko tjedana pao s razine popunjenosti od gotovo 85% na svega 22,8%, dok Abu Dhabi bilježi oko 39,5%. Takve brojke vraćaju tržište na razine viđene tijekom najtežih mjeseci pandemije.
Zračna povezanost kao ključna točka pucanja
Pad hotelske potražnje usko je vezan uz poremećaje u zračnom prometu. Glavni regionalni hubovi – Dubai, Abu Dhabi, Doha i Bahrein – svakodnevno opslužuju više od pola milijuna putnika, što ih čini izrazito osjetljivima na operativne prekide.
U prvoj fazi krize zabilježen je kratkotrajan rast potražnje, potaknut zadržanim putnicima i repatrijacijskim letovima. No, taj efekt bio je kratkog vijeka. Kako su se poremećaji produbljivali, potražnja je naglo pala. Analitičari pritom prepoznaju jasan obrazac: sezonski pad tijekom Ramazana, zatim kratki skok zbog izvanrednih putovanja, pa oštar pad uslijed rastuće nesigurnosti.
Dubai kao ogledni primjer ovisnosti o globalnim tokovima
Dubai je najizloženiji primjer ovisnosti o međunarodnim dolascima. Nakon prosječne popunjenosti od 81,1% u 2025., tržište je u vrlo kratkom roku izgubilo većinu volumena.
Slični trendovi vidljivi su i u ostatku regije. Bahrein bilježi padove do 70% na godišnjoj razini, dok ukupni gubici turističkog sektora u Zaljevu tijekom 2026. mogu dosegnuti između 34 i 56 milijardi dolara.
Projekcije dodatno pogoršavaju sliku
Prema procjenama Oxford Economicsa, broj međunarodnih dolazaka u regiju mogao bi pasti između 11% i 27%, što znači desetke milijuna manje putnika. WTTC procjenjuje da sektor već sada gubi najmanje 600 milijuna dolara dnevno kroz smanjenu turističku potrošnju – brojka koja jasno ilustrira razmjere krize.
Ipak, utjecaj nije ravnomjeran. Tržišta s jačom domaćom potražnjom i religijskim turizmom, poput Jeddaha, pokazuju veću otpornost, s popunjenošću oko 57%.
Reakcije tržišta i scenariji oporavka
Vlade i industrija reagiraju kroz mjere očuvanja likvidnosti i poticanja potražnje. Dubai je, primjerice, već najavio paket podrške vrijedan milijardu dirhama, uključujući olakšice za turistički sektor.
Unatoč trenutačnoj situaciji, dio analitičara vidi potencijal za relativno brz oporavak – pod uvjetom stabilizacije sigurnosne situacije i ponovne uspostave zračnih linija. Iskustva iz prethodnih kriza pokazuju da se potražnja može vratiti u roku od nekoliko mjeseci kada se povjerenje obnovi.
No, za sada tržište ostaje pod snažnim pritiskom. Niske popunjenosti, otkazivanja i cjenovni pritisci definiraju svakodnevicu hotelijera, dok budući oporavak u potpunosti ovisi o povratku zračne povezanosti i stabilnosti regije.
