Europsko aviotržište prolazi kroz duboko operativno preslagivanje, a u glavnoj ulozi ponovno je poslovni model irskog niskobudžetnog diva. Unatoč stabilnoj potražnji putnika za jeftinim letovima unutar kontinenta, Ryanair je u posljednjih 15 mjeseci ugasio operacije u čak 19 zračnih luka diljem 12 europskih zemalja. Ipak, ovaj potez ne označava smanjenje poslovanja, već brutalno pragmatičnu optimizaciju resursa. Dok bježi od visokih taksi u razvijenim članicama Unije, avioprijevoznik masovno seli zrakoplove na istok, pretvarajući Poljsku u svoje novo strateško uporište za nadolazeću zimsku sezonu 2026./2027.
Tko gubi direktne veze? Španjolska i Njemačka prve na udaru
Najveći ceh Ryanairove stroge troškovne discipline platio je Pirinejski poluotok. Više od četvrtine zatvorenih zračnih luka nalazi se u Španjolskoj, gdje su s letnog reda potpuno nestale regionalne destinacije poput Asturije, Jereza, Valladolida, Viga te sjevernog aerodroma na Tenerifima. Sličan scenarij zabilježen je u Njemačkoj s odlaskom iz Dortmunda i Leipziga, u Francuskoj (Strasbourg i Clermont-Ferrand), te na danskim i portugalskim regionalnim aerodromima.
Odlazak iz Tel Aviva predstavlja specifičan slučaj unutar mreže. Uz narušenu sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku, ključni problem bili su operativni uvjeti. Ryanair nije uspio osigurati slotove u cjenovno povoljnijem terminalu namijenjenom niskobudžetnim prijevoznicima, niti je dobio povijesna prava na željene termine letenja za ljeto 2026. godine. Bez garancije jeftinog zemaljskog opsluživanja, menadžment je procijenio da nastavak letova za Izrael nema ekonomskog smisla.
Sukob s aerodromskim monopolistima kao okidač za povlačenje
Pozadina ovih rezova leži u izravnom sukobu između zrakoplovne kompanije i nacionalnih regulatora odnosno operatera. Ryanair je već ranije najavio radikalno smanjenje kapaciteta u Španjolskoj za ljeto 2026. godine, što je izravna posljedica odluke operatera Aena da podigne aerodromske pristojbe. Ulje na vatru dolile su i rigorozne lokalne kazne vezane uz naplatu ručne prtljage.
Za menadžment pod vodstvom Michaela O’Learyja matematika je jasna: zrakoplovi su mobilna imovina. Kada lokalni porezi ili infrastruktura poskupe do granice koja ugrožava profitabilnost jeftinih karata, avioni se jednostavno sele tamo gdje su uvjeti povoljniji. Odlazak se koristi i kao snažan politički pritisak na vlade i zračne luke koje pokušavaju povećati namete.
Poljska ofenziva donosi nove linije, uključujući i Zagreb
Dok zapadna Europa bilježi minuse, Poljska proživljava pravu ekspanziju. Ryanair pokreće golemu ofenzivu na dva varšavska aerodroma – Chopin i Modlin – koja uključuje uvođenje čak 12 novih linija od zime 2026. godine. Na glavnom aerodromu Chopin mreža se širi za više od 50 posto zahvaljujući novim letovima prema ključnim talijanskim odredištima poput Venecije, Bologne, Barija, Catanije, Napulja i Torina te britanskom Liverpoolu.
Još agresivniji rast planiran je za zračnu luku Modlin, gdje će se bazirati dva dodatna Boeinga 737, čime tamošnja flota raste na ukupno osam zrakoplova. Iz Modlina se otvaraju linije prema Bratislavi, Bristolu, Manchesteru, Shannonu, ali i prema Zagrebu. Ovaj investicijski val u Modlinu trebao bi udvostručiti godišnji broj putnika na 3,2 milijuna te stvoriti preko 2.500 novih radnih mjesta u regiji, koristeći snažnu želju lokalnog stanovništva za putovanjima i još uvijek konkurentne operativne troškove poljskog tržišta.
Lekcija za industriju: Fleksibilnost ispred tradicije
Financijski rezultati pokazuju da Ryanairov oportunistički model donosi rekordne profite unatoč inflaciji i rastu cijena kerozina. Dok se tradicionalni prijevoznici često drže povijesnih ruta pod svaku cijenu, irska kompanija bez emocija gasi linije koje ne zadovoljavaju marginu profita. Smanjenje ukupnog dnevnog broja letova na razini Europe od tek nepunih jedan posto (na prosječnih 3.397 polijetanja) dokazuje da je riječ o preciznom kirurškom rezu, a ne o krizi u poslovanju.
Do proljeća 2027. godine očekuje se dolazak novih letjelica iz obitelji Boeing 737 Max, što će kompaniji omogućiti dodatno pumpanje kapaciteta na najprofitabilnijim točkama. Regionalni aerodromi u Njemačkoj i Francuskoj sada se suočavaju s ozbiljnim problemom punjenja svojih putničkih kvota, a ostaje za vidjeti hoće li drugi avioprijevoznici imati računicu da popune prazan prostor koji je Ryanair ostavio iza sebe.
