Talijansko tržište digitalnih platformi ponovno je u fokusu regulatora nakon što su službenici Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AGCM), uz podršku posebne postrojbe financijske policije, upali u urede tvrtke Booking.com u Italiji. Ovaj potez označava početak nove faze pritiska na najdominantniju svjetsku platformu za rezervaciju smještaja, a u središtu spora su mehanizmi koji određuju što korisnik vidi čim otvori stranicu.
Prodaje li se rangiranje kao kvaliteta?
Glavni predmet istrage je program Preferred Partner, kao i slični alati koji hotelijerima obećavaju veću vidljivost i posebne oznake uz plaćanje povišene provizije. Za agencije i hotelijere ovo nije novost – viša provizija godinama je bila prečac do vrha rezultata pretraživanja. Međutim, talijanski regulatori sada tvrde da takav model može dovesti potrošače u zabludu.
Problem nije u samom postojanju plaćene promocije, već u načinu na koji se ona prezentira. Regulatori sumnjaju da prosječan putnik oznake poput “palca gore” ili visoku poziciju na listi tumači kao dokaz izvrsne usluge ili najboljeg omjera cijene i kvalitete, dok je u pozadini zapravo komercijalni dogovor koji Booking.com-u donosi veći postotak od svake rezervacije.
Kontinuirani pritisak na poslovanje platformi
Ovo nije prvi put da se talijanske vlasti bave poslovanjem ovog digitalnog diva. Slična istraga pokrenuta u ožujku 2024. godine bavila se mehanizmima cijena i potencijalnim narušavanjem konkurencije među samim hotelima. Iako je taj slučaj zatvoren nakon što je Booking.com preuzeo određene obveze, nova runda inspekcija sugerira da ponuđena rješenja nisu bila dovoljna da umire regulatore.
Iz Booking.com-a poručuju da su svi njihovi programi opcionalni i usklađeni s europskim zakonima o zaštiti potrošača. Naglašavaju kako ovi alati omogućuju hotelima da sami upravljaju svojom potražnjom, dok putnicima i dalje pružaju širok spektar opcija. Ipak, u kontekstu širih europskih regulativa poput Akta o digitalnim tržištima (DMA), prostor za “skrivene” algoritme postaje sve uži.
Ovaj spor u Italiji dio je šireg europskog trenda u kojem se moć digitalnih posrednika sustavno ograničava. Dok sudovi i dalje vijećaju o klauzulama pariteta cijena, transparentnost algoritama postaje novo bojno polje koje će izravno utjecati na to kako ćemo u budućnosti prodavati i kupovati smještajne kapacitete.
